KakanjLive | Četvrtak, 19.09.2019. godine

Juratović-Kina zadužuje Balkan i otvara prostor Rusiji

11.03.2019. - Kina zadužuje države na Balkanu, a kasnije može uticati na EU put i otvoriti prostor Rusiji

josipjuratovicJosip Juratović / Vijesti.ba

Razgovarao: Haris Ljevo

Jedan od ciljeva vanjske ekonomske politike Kine je da veže balkanske proračune za Kinu u trenutku njihovog pristupa EU ..

...kako bi Peking indirektno odigrao ključnu ulogu u pitanju europskih integracija balkanskih zemalja. Ovaj tihi upliv Kine na Balkanu mogo na dugi rok biti vrijedan kapital za kinesku politiku, upozorava u ragovoru za Vijesti.ba poslanik SPD-a u njemačkom Bundestagu Josip Juratović.  

- Na nedavno održanoj Sigurnosnoj konferenciji u Minhenu ponovo je upozoreno na opasnost od kineskog utjecaja na Balkanu. Kako gledate na to?

JURATOVIĆ: Za Kinu se  može reći da trenutno ima poziciju da diktira pravila i razvoj tržišta na način na koji joj nije moguće u zemljama koje su već dio EU. Izgledi za profit kojem Kina teži su veoma visoki. Kineski utjecaj u zemljama bivše Jugoslavije koje nisu u EU vrlo je jednostavan način za kineski biznis da uđe i nadmeće se sa glavnim europskim ekonomijama.

Ako pogledamo velike infrastrukturne poduhvate – u zemljama na Balkanu, kao brzu prugu Beograd-Budimpešta ili autoput u Crnoj Gori – princip poslovanja  je isti: kineske banke, kineske firme, kineski radnici . Stoga se postavlja pitanje da li su balkanske države u opasnosti da se prezaduže kod Kine?

Mislim da je to i jedan od ciljeva vanjske ekonomske politike Kine da veže balkanske proračune za Kinu u trenutku njihovog pristupa EU kako bi Peking indirektno odigrao ključnu ulogu u pitanju europskih integracija balkanskih zemalja. Ovaj tihi upliv Kine na Balkanu mogo na dugi rok biti vrijedan kapital za kinesku politiku.

- Pored Kine, već odavno je na prostoru Balkana prisutna Rusija. Može li regija puna nesređenih odnosa izdržati pritisak dva velika svjetska igrača kakvi su Rusija i Kina?

JURATOVIĆ: Ne treba isključiti mogućnost da Kina može trgovati ekonomskim utjecajem na Balkanu u okviru sve jačeg partnerstva sa Rusijom. Rusija i Kina su trenutno partneri - što je prije samo nekoliko godina bilo nezamislivo - zbog slabosti vlastitih ekonomija i financija . Zato ne treba isključiti da Kina može iskoristiti utjecaj da pomogne ili otvori prostor ruskoj politici na Balkanu.

- U posljednje vrijeme ponovo se uveliko pričao o ideji promjene granica i razmjene teritorija između balkanskih zemalja, posebno kada se govori o Srbiji i Kosovu. Koliko je ta ideja opasna?

JURATOVIĆ: Prvo treba reći da otvorena pitanja na bilateralnom nivou preovladavaju na Zapadnom Balkanu i da je i sama EU jasno kazala da neće primati nove članice dok se takvi problemi ne riješe.  Kancelarka Angela Merkel je veoma jasnog stava da bi takve promjene granica izazvale nove probleme na Zapadnom Balkanu. Ali, nažalost, ta opcija još uvijek postoji.

Moj osobni stav je da bi to bila ogromna greška i zapitao bih se je li međunarodna zajednica razumjela lekcije povijesti mijenjanja granica. Jer, prihvatanjem takvih ideja o promjeni granica ili zamjeni teritorija između Kosova i Srbije, EU bi radila protiv osobnih  interesa i politike . Ako bi se sada zalagali za izmjene granica, mislim da bi to bio povratak u prošlost, što bi bilo pogubno za budućnost. Otvorila bi se i mnoga opasna pitanja drugdje na Balkanu, gdje imamo slične situacije, kao na primjer u Bosni i Hercegovini. Tako da se nadam da će ovaj prijedlog i ostati samo prijedlog.

- Politički analitičari često u posljednje vrijeme ističu kako je EU pomalo prestroga prema BiH i drugim zemljama regiona, dok su Bugarska ili Rumunija, naprimjer, primljene u trenutku kada su bile u lošijoj poziciji. Je li zaista EU prestroga ili je došlo do zasićenja proširenjem EU?

JURATOVIĆ: Nažalost je EU iz svakog proširenja poslije 2004. godine bila suočena sa novim iskustvom, pa tako je bilo i sa Rumunjskom i Bugarskom gdje smo odredili pristupni datum, a on je bio najkasnije 2007. godine, tako da su Rumunjska i Bugarska nespremne ušle u EU, pogotovo po pitanju reforme pravosuđa  suzibijanju kriminala i korupcije. Stoga prva pouka iz tog pristupa da se nikada više neće postavljati unaprijed  datumi pristupa članica. Druga pouka je bila sa ulaskom Hrvatske u EU  a to je neriješeni međugranični odnosi koji su se na žalost pokazali po pitanju razgraničenja Hrvatske i Slovenije. Dakle iz svakog proširenja steklo se određeno iskustvo koje nam po pitanju Kosova sada trenutno pokazuju ispravnost inzistiranja  riješavanja razgraničenja sa susjednim zemljama. U situaciji u kojoj se EU nalazi  sa političkog gledišta nije pitanje zasićenja EU što se tiče porširenja već uz dosadašnja iskustva samo je u pitanju veći oprez i preventivno djelovanje da ne dođe do uvodjenja dodatnih problema u EU.

- BiH je ovih predala u Briselu odgovore na Upitnik Evropske komisije. Koji su naredni koraci pred BiH i kakav nas posao očekuje?

JURATOVIĆ: Nažalost EU taj upitnik već drugo očekuje, ali politika BIH do sada nije bila u stanju da ispuni preudvjete da praktično dobije pozitivni odgovor. Uglavnom je procedura za ulazak u EU godinama potpuno jasna kao i uvjeti koji su potrebni za ulazak u EU. Evidentno je da na BH. primjeru je glavna kočinica za pristup BIH u EU sva tri lidera nacionalnih stranaka koji bi ušli u EU po njihovim uvjetima što je za EU apsolutno nemoguće.

Tako sve ostaje na tome da se permanentno u BIH govori o želji za ulaskom u EU i isto vrijeme moli Boga da do toga nikada ne dođe, dok se na drugoj strani EU baš i ne žuri. Građani BIH su na redu sami odlučiti da li i dalje žele život koji im lideri nacionalnih stranaka nude ili pak žele postaviti nove kriterije za politiku i prema njima kreirati bolju budućnost.

 Sa visokim poštovanjem prema iznimkama koje pokazuju građansku svijest i hrabrost, nažalost, većina građana u BIH je još uvijek izložena strahu i manipulaciji, te sitnim interesima koji su najveći kočničari budućnosti BIH.  I tako dugo dok se svijest jednog otvorenog tolerantnog društva po ugledu na demokratske zemlje ne uspostavi u BIH koja će većinski odlučivati o poltici BIH, takva situacija i dalje opstajati. Stoga treba prestati tražiti opravdanja zašto se nešto nije moglo nego početi tražiti riješenja kako nešto napraviti za bolju budućnost sebe i svoje djece, a ta budućnost nema alternative osim sređenog društva demokratskih vrijedosti.

(Vijesti.ba)

Nazad na naslovnicu Objavite na Facebook-u