KakanjLive | Nedjelja, 21.10.2018. godine

Laž o radnim mjestima

05.10.2018. - Šest najvećih laži i spinova kojima su kočene reforme u BiH: Šta je na kraju istina? Koliko su kritike bile utemeljene, a koliko su takve analize bile pogrešne, što iz neznanja, što iz potreba različitih interesnih grupa da spinovima postignu vlastite političke ili ekonomske ciljeve. O šest ključnih spinova i istina u protekle četiri godine pišemo u nastavcima – šesti spin je Laž o radnim mjestima

lazisve

Sjećate li se analiza i predviđanja analitičara, političara, novinara... u protekle četiri godine, a u kojima su nas plašili poskupljenjima, raspadom države, promjenom demografske slike Bosne i Hercegovine, pogoršanjem položaja radnika i penzionera te brojnim drugim crnim prognozama? Koliko su kritike bile utemeljene, a koliko su takve analize bile pogrešne, što iz neznanja, što iz potreba različitih interesnih grupa da spinovima postignu vlastite političke ili ekonomske ciljeve? Izdvojili smo nekoliko dominantnih tema kojima je cijela država bila zaokupljena posljednjih godina, a gdje su se iznosile vrlo površne ocjene i dezavuirala javnost.

Nova radna mjesta

Na kraju, pozabavimo se malo matematikom, tačnije statistikom. U vrijeme predizborne kampanje 2014. godine iz SDA su poručili kako će osigurati otvaranje 100.000 novih radnih mjesta u naredna dva mandata. Ovakva tvrdnja je izazvala, najblaže rečeno, podsmijeh političkih protivnika, ali i brojnih arapovića, bajtala, marićki, cenićki, kazaza i njima sličnih - dakle, analitičara, dežurnih "sveznalica".Međutim, četiri godine kasnije, zvanični podaci institucija Bosne i Hercegovine kažu sljedeće:
Broj zaposlenih u junu 2014, prema zvaničnim podacima Agencije za statistiku BiH, iznosio je 700.659, dok je u junu ove godine bio 809.031. Ili kada su u pitanju nezaposleni: u junu 2014. u BiH je bilo 545.470 nezaposlenih, dok ih je u junu ove godine bilo 448.071. Dakle, broj nezaposlenih pao je za 97.399. Procentualno gledajući, nivo nezaposlenosti u junu 2014. iznosio je 43 posto u odnosu na ukupan broj radno sposobnog stanovništva, dok je u junu ove godine on pao na 33 posto. Ovako prezentirani podaci često su nailazili na kritike. Između ostalog, tvrdi se kako je nivo nezaposlenosti pao, ne zbog rasta zaposlenosti, nego zbog odlaska radno sposobnog stanovništva BiH na rad u zemlje Evropske unije, što bi značilo da se odjavljuju sa evidencije nezaposlenih.
U vezi s tvrdnjama o friziranju broja zaposlenih, a na primjeru Federacije BiH, potrebno je istaknuti da je Federalna vlada uvijek isticala kako mjerodavnim uzima onaj broj zaposlenih koji se vodi u Poreznoj upravi FBiH. Zašto u Poreznoj upravi, a ne recimo u Zavodu za statistiku FBiH? Porezna uprava, za razliku od Zavoda, obuhvata sve zaposlene i kasni samo osam dana od momenta zapošljavanja. Zavod za statistiku ima posebnu metodologiju i ne sadrži podatke o privrednim subjektima koji imaju manje od pet zaposlenih. Porezna uprava na osnovu prijave radnika, a koja je obavezna, vodi preciznu evidenciju o svakom radniku. I konačno, ako uporedimo npr. juni 2014. i juni ove godine, situacija s brojem zaposlenih je sljedeća: u junu 2014. broj zaposlenih u FBiH je iznosio 471.461, a u junu 2018. godine 524.702. Ili 53.241 zaposleni stanovnik FBiH više u odnosu na četiri godine ranije. Kome vjerovati, ako je to uopće dilema, institucijama države BiH ili raznim analitičarima koji "ispaljuju" površne ocjene?

Vezani tekstovi: Akcize i cestogradnja 
                         Laži o drastičnim poskupljenjima
                         Arapi dolaze - Arapi odlaze
                         Zakoni o radu i PIO-u
                         Mehanizam koordinacije

 

Izvor: FAKTOR

 

 

 

 

 

 

Nazad na naslovnicu Objavite na Facebook-u